Ko smo kada se odreknemo pasoša?

1310

Ko smo kada se odreknemo pasoša?

Čak i za ljude koje ne interesuje pretjerano pitanje državljana BiH i budućnosti ove države podatak da se čak 70-oro ljudi odreklo državljanstva općine Velika Kladuša zvuči zastrašujuće. Nije, međutim, poznato koliki je prosjek godina ovih ljudi, ali sigurno je da su u pitanju mlađi ljudi.

U tom im, barem za sada, na neki način pomaže i zakon i propisi. Da bi neko lice, “državljanin BiH” se odrekao državljanstva dovoljno je samo da preda zahtjev i dokaz o tome da posjeduje državljanstvo neke druge države, ili mu se jamči da će ga uskoro dobiti. Cjena za podnošenje zahtjeva je 800 KM. Sva dokumenta predaju se u Ministarstvu civilnih poslova BiH ili diplomatsko-konzularnom predstavništvu države u kojoj građanin živi.

O svemu odlučuje Ministarstvo civilnih poslova BiH. Nakon što donese odluku, državljanstvo građanina prestaje kada Ministarstvo donese rješenje o prestanku državljanstva i kada građanin preuzme to rješenje. Po tom postupku automatski se poništavaju sva dokumenta koja građanin posjeduje u BiH.

Sve ovo djeluje jednostavno i liči na proceduru uzimanja nove lične karte ili obnavljanja pasoša. Stvarnost je, međutim, daleko strašnija. Predpostavlja se da je od 1996. godine, od kada je moguće odreći se državljanstva, čak 88,311 građana BiH iskoristilo tu mogućnost. Samo ove godine, kako rekosmo, čak 70-oro ljudi općine Velika Kladuša. Logično je postaviti pitanje zašto se takve stvari uopšte događaju?

Šta tjera čovjeka da se odrekne svog porjekla, države, pasoša i imena? Pogotovo je to pitanje važno postaviti onima koji očigledno već žive u drugoj državi i imaju državljanstvo druge države. Čemu takva procedura doslovce odricanja od svoje izvorne države? Svako odricanje znači da te više ne zanima tvoje porjeklo i ono što sa sobom nosiš.

U neformalnim razgovorima sa onima koji su ovo pravo iskoristili, radnici u administraciji saznaju da su razlozi otprilike isti – olakšano putovanje, sticanje radne dozvole, studiranje, posjedovanje nekretnina i zasnivanje pravnog statusa u državi u kojoj građanin živi.

Treba biti i realan i reći da ovakve zahtjeve uglavnom predaju oni koji žive u državama sa kojima BiH nema sklopljene bilateralne sporazume o dvojnom državljanstvu. To su: Njemačka, Austrija i Slovenija. Iz njih dolazi i najveći broj onih koji podnose prijave za odricanje od državljanstva. Sa druge strane, oni koji žive u SAD-u, Srbiji, Hrvatskoj i Švedskoj rjeđe podnose ove prijave, jer u njima mogu nesmetano posjedovati dvojno državljanstvo.

Eto poziva vlastima da započnu pregovore i na ovu temu. Iako su ljudi koji pristupaju ovakvoj proceduri već u drugoj državi, njihov odlazak postaje konačan onoga trenutka kada se odreknu države iz koje su došli. Sigurno je da tu ima i socijalnih razloga, ali to je mnogo šira tema. Za naše mlade najvažnije je da znaju da se imaju gdje vratiti jednoga dana, pa makar i kada su u dubokoj starosti. Njihova država će uvjek imati šta da im pruži.

Zapadna Bosna

Facebook Komentari